Priča o ženskom preduzetništvu u Srbiji
Sve promene u marketingu počinju od jedne stvari: kvalitetnih i proverljivih podataka. Marketinška istraživanja nam pomažu da razlikujemo pretpostavke od činjenica, da razumemo realan obim, izazove i potencijal nekog poslovnog izazova ili situacije u društvu. Kada govorimo o ženskom preduzetništvu, lična iskustva i medijske priče jesu važan kontekst, ali bez ozbiljnih istraživanja sve ostaje na nivou utiska. Zato se u ovom tekstu oslanjam upravo na podatke poslednjeg velikog istraživanja na temu ženskog preduzetništva u Srbiji.
Žensko preduzetništvo u Srbiji: gde smo danas posle istraživanja UN Women-a iz 2022.godine?
Žensko preduzetništvo u Srbiji već godinama zauzima prostor u strategijama, kampanjama i javnim politikama, ali mnogo ređe u ozbiljnim podacima i sistematskom praćenju.
Poslednje sveobuhvatno istraživanje koje smo imali na nacionalnom nivou rađeno je 2022. godine od strane UN Women u Srbiji i jasno je pokazalo da su žene i dalje vlasnice manjeg dela ukupnog preduzetničkog biznisa u Srbiji, tačnije nešto više od trećine.
Ukupna slika se jeste promenila u odnosu na period od 2012. godine, odnosno deset godina ranije i to na sledeći način:
- prosečna starost žene preduzetnice je 46 godina, u odnosu na 2012.g. kada je bila 41 god.
- u proseku su preduzetnice obrazovanije, odnosno malo više od polovine ima fakultetsko obrazovanje (ranije je taj procenat iznosio 29.2%);
- primetan je veći broj žena koje su se na preduzetnički poduhvat odlučile po sopstvenom izboru, a ne zato što su morale;
- udeo preduzetnica u sektoru trgovine je značajno opao, ali je povećan udeo onih koji posluju u sektoru IT i komunikacija, nekretnina i posebno stručnih, naučnih, tehničkih i inovativnih delatnosti, dok se udeo preduzeća koje vode žene u administrativnim i socijalnim uslugama skoro udvostručio, pre svega u oblasti obrazovanja i zdravstva.
Danas, nekoliko godina kasnije, ne postoji potpuno novo veliko i nacionalno istraživanje istog obima, ali postoje neki tragovi: pojedinačni izveštaji, podaci institucija i programi podrške koji nam omogućavaju da vidimo da li se slika pomera, bar malo.
Šta nam je pokazalo istraživanje iz 2022?
Istraživanje sprovedeno za UN Women u Srbiji 2022. godine dalo je jednu od najdetaljnijih slika položaja žena preduzetnica u Srbiji do sada. Studija pokazuje različite izazove u poslovanju u 2022. godini u odnosu na 2011.g. Izazovi koji su u porastu su nepovoljan položaj malih preduzeća na tržištu, tržišni monopoli, teškoće u definisanju odgovarajuće cene proizvoda ili usluge, dostupnost radne snage sa odgovarajućim kvalifikacijama i konstantno usavršavanje u skladu sa novim tehnološkim i tehničkim standardima. S druge strane, danas je lakše naplatiti potraživanja, potražnja za proizvodima i uslugama je dovoljna, a što je takođe važno, dostupniji su vladini programi razvojne pomoći, kao i bankarski krediti.
Ipak, učešće žena među preduzetnicima i vlasnicima biznisa i dalje zaostaje za muškarcima, čak i u sektorima gde su žene dominantne u radnoj snazi.
Šta (ne) znamo danas: podaci između dva velika istraživanja
Posle 2022.god. nismo dobili novo, podjednako obuhvatno nacionalno istraživanje. Ono što danas znamo, na osnovu dostupnih podataka, jeste da:
- procenat žena među preduzetnicima i dalje se kreće oko “trećine”, uz blage pomake naviše iz godine u godinu;
- priče preduzetnica koje dolaze u medije i na događaje potvrđuju da su prepreke iz 2022.godine suštinski ostale iste: finansije, stereotipi, neranopravna podela kućnih poslova.
Drugim rečima, nema značajnijih promena.
Sa druge strane, programi podrške postoje. U poslednjih nekoliko godina uvedeno je više javnih poziva, grantova i kreditnih linija namenjenih isključivo ženama preduzetnicama, od nacionalnih programa, do lokalnih inicijativa i specijalizovanih fondova.
Najčešće, ovi programi omogućavaju:
- bespovratna sredstva za pokretanje ili razvoj biznisa
- povoljne kredite za investicije u opremu i tehnologiju
- posebne linije za žene sa sela, mlade preduzetnice ili preduzetnice iz osetljivih grupa.
To jeste pomak, imati više pristupa novcu nikada nije loša vest. Ali istovremeno, otvara se nekoliko pitanja koja retko ulaze u zvanične evaluacije: ko zaista dolazi do tih sredstava, koliko dugo biznisi opstaju posle podrške, i da li se bilo šta menja u raspodeli moći, vlasništva nad imovinom i podele poslova unutar domaćinstva.
Strukturni problemi koji se ne menjaju
Ako se vratimo na nalaze iz 2022.god. i uporedimo ih sa onim što čujemo od preduzetnica danas, primetićemo da se isti obrasci ponavljaju:
- mnoge žene i dalje nemaju nekretninu ili imovinu na svoje ime, što direktno utiče na mogućnost da dobiju kredit;
- briga o deci, starijim članovima porodice i domaćinstvu najčešće ostaje ženski posao, čak i kada žena vodi sopstveni biznis;
- poslovne mreže su i dalje dominantno muške;
- narativi o preduzetništvu često romantizuju “superženu” koja može sve, umesto da pričaju o tome šta sistem treba da promeni, što posebno možemo da vidimo na Instagramu.
Zbog toga je važno da priča o ženskom preduzetništvu u Srbiji ne ostane samo priča o grantovima, fondovima i ženama magičnih moći, već da se vrati na suštinska pitanja kao što su: neplaćeni godišnji odmori, raspodela kućnih obaveza i poslova, vlasnički udeo u imovini.
Referenca:
Studija “Preduzetništvo žena u Srbiji – 10 godina kasnije”. Dostupno na: https://eca.unwomen.org/sites/default/files/2023-06/UN_Women_Preduzetnistvo_zena_u_Srbiji_SRB_web.pdf